Grad Porec

Poluotok na kojem se danas nalazi starogradska jezgra Poreča bio je vjerojatno naseljen još u neolitu. Ilirski stanovnici Histri naselili su gradine u okolici današnjeg grada na poluotoku širine oko 200 metara i dužine 400 metara zahvaljujući prirodnoj zaštiti koja je uvjetovala izgradnju lučkog središta. Podaci grčkih povjesničara i geografa iz 6. i 4. stoljeća pr. Kr. govore o manjem ribarskom naselju s lučicom. Arheološki nalazi svjedoče o ljudskim obitavalištima u minula četiri stoljeća.

U 2. stoljeću prije naše ere uz ovu prirodnu luku izgrađeno je rimsko naselje koje se razvilo u vojnu utvrdu gradskih osobina. Pravilan geometrijski raster ulica, s okosnicama Cardom Maximusom i Decumanusom te središnjim Forumom, sačuvan je sve do danas. Status grada (municipija) Poreč je dobio prije Cezarove vladavine, a u prvoj polovici 1. stoljeća postao je Colonia Iulia Parentium.

Poreč je imao biskupa još od vremena progona kršćana u 3. stoljeću. Prvi porečki biskup Mavar bio je žrtvom jednog od progona rimskih vlasti, a nakon mučeničke smrti proglašen je svecem zaštitnikom grada. Od tada do danas Poreč je biskupija, a na mjestu gdje je biskup Mavar podnio svoje mučeništvo izgrađena je ranokršćanska katedrala u 4. stoljeću, proširena stotinu godina kasnije. U 6. stoljeću biskup Eufrazije na istom je mjestu dao sagraditi baziliku - danas biser graditeljske baštine grada, od 1998. godine pod zaštitom UNESCO-a.

Rimska Pula

U stoljećima carskog razdoblja starog Rima (od I. do III. st.) sagrađeni su i oblikovani u Puli najvredniji spomenici antike u Hrvatskoj. Najvrijedniji je i najpoznatiji spomenik tog vremena Arena. Taj amfiteatar, namijenjen borbi ljudi i životinja, izgrađen u doba vladavine cara Vespazijana u I. st. poslije Krista. Eliptičnog je oblika, veličine oko 130 x 105 m, visine 32 m, što ga svrstava na šesto mjesto po veličini među svjetskim amfiteatrima. Arena je svojedobno mogla prihvatiti 23.000 gledatelja, a danas na ljetnim priredbama prima oko 5.000 ljudi.

Najveći grad na istarskom poluotoku nudi raznolike atrakcije kulturnim zanesenjacima. Bogati itinerar po pulskoj tritisućljetnoj prošlosti, koja potvrdu nalazi na svakom koraku u starogradskoj jezgri, započinje i završava rimskim amfiteatrom. Šetajući Pulom primijetit ćete mnoge spomenike rimske arhitekture: Slavoluk Sergijevaca iz 1. st. prije Krista, Herkulova i Dvojna vrata, Augustov hram te Malo rimsko kazalište u središtu grada. Poseban će doživljaj biti odmor na glavnom gradskom trgu, Forumu, koji funkciju okupljanja čuva još iz vremena cara Augusta.

Istra, "Hrvatska Toscana"

Rimljani uvode na područje Istre novu organizaciju, provode kao i u cijeloj Europi, prvu urbanizaciju, grade ceste i povezuju gradove čime znatno pomažu razvoju trgovine. Istra je poznata po kvalitetnom kamenolomu što su znali i Rimljani, tako da danas uz cijelu zapadnu obalu Istre vidimo mjesta antičkih kamenoloma odakle su uzimali građu za svoje velebne građevine. I pulski je amfiteatar građen od domaćeg vapnenca.

Život je uz obale Istre oduvijek bio povezan s morem. Moreplovci su u zagrljaju njenih uvala tražili utočište, ribari su cijeli svoj život proveli štujući to beskrajno zagonetno prostranstvo, putnici su u lukama otkrivali nove ljubavi. I svi će se oni složiti oko jednog - ljepota istarskog krajolika privoljela je više od jednog putnika na ostanak i novi početak…

Istra je svoje čudesne draži izložila u rascvjetalom mediteranskom vrtu, na skutima Alpa kao na prijestolju. Jadransko se more prostrlo pred njom kao modri sag, a uz obalu se poredali dragulji: Umag, Novigrad, Poreč, Vrsar, Rovinj, Pula, Rabac... Ogrlica po kojoj je Istra i znana i čuvena. No, mi vas pozivamo da otkrijete i skrivenije njene draži, tajnovite riznice, intimne kutke i plemenita znamenja. Dođite stoga u zelenu Istru, u predjele iz snova i zbilje, koji će vas obradovati ljepotama i usrećiti mirom, obdariti starinama, okrijepiti onom iskonskom snagom koja čovjeka prožme u susretu s očuvanom prirodom i njenim blagodatima. Vrata gradova i vrata domova ovdje su uvijek otvorena.

Motovun

Motovunom dominira romaničko gotički zvonik nazubljenog kruništa iz 13. stoljeća smješten do Župne crkve Sv. Stjepana iz 17. stoljeća. Na središnjem se gradskom trgu nalazi i romanička komunalna palača, najveća profana zgrada u Istri iz tog razdoblja a naokolo su i brojne druge povijesne građevina. Motovun je odavno vrlo atraktivna i popularna turistička destinacija pa u mjestu postoji i hotel Kaštel smješten u nekadašnjoj palači obitelji Polesini.

Motovunska šuma, koja se prostire duž doline rijeke Mirne, najpoznatije je stanište tartufa, podzemne gljive kojoj se pripisuju afrodizijačka svojstva. Kvaliteta istarskih bijelih tartufa čija je sezona od rujna do prosinca po mnogima se može mjeriti s onom najboljih talijanskih i francuskih tartufima.

Oko Motovuna prostiru se vinogradi s najpoznatijim istarskim vinskim sortama bijelom malvazijom i crvenim teranom a u okolici su brojne kvalitetne konobe i restorani.

Rovinj

Rovinj je svoj život započeo na nekadašnjem otoku Mons Albanus. Prvi arheološki tragovi života sežu u brončano doba, a starogradska se jezgra počela razvijati u 3. stoljeću. Početkom pak 18. stoljeća grad se širi izvan gradskih zidina i na kopno, a kanal između otoka i kopna 1763. je zatrpan. I, stari dio grada našao se na poluotoku. Stari je grad svjedok svih prohujalih vremena i vrijednih ruku domaćih majstora. Skučeni prostor uvjetovao je zbijenu gradnju uskih kuća, uskih ulica i malenih trgova. Posebnost su ove gradske jezgre i karakteristično izgrađeni dimnjaci. Upravo zbog tih je posebnosti 1963. godine stari grad proglašen spomenikom kulture.

Već u 7. stoljeću Rovinj je bio opasan gradskim bedemima, kasnije pojačavanim i dograđivanim gradskim kulama. Grad je imao sedam vrata, a sačuvana su troja: Vrata sv. Benedikta, Portica i Vrata Sv.Križa.